Oživjelo sjećanje na fra Bernardina Škrivanića, graditelja svetišta Gospe Lurdske u Rijeci i osnivatelja kapucinskog samostana na Pojišanu

Ovih dana kako se slavila 400-ta obljetnica braće kapucina u Hrvatskoj, u poštanskom sandučiću našeg kapucinskog samostana na Pojišanu osvanula je nevelika omotnica, bez markice i adrese, samo sa jednostavnim natpisom pisanim drhtavim rukopisom: "ODNJETI NA POJIŠAN! - želja p. Zore Razumilović."
U omotnici se nalazio originalni primjerak novina "Križ na Jadranu" iz daleke 1932. godine sa izvještajem o preminuću poštovanog o.Bernardina Škrivanića, prvog hrvatskog Provincijala hrvatskih kapucina, graditelja velebnog svetišta Gospe Lurdske u Rijeci i osnivatelja kapucinskog samostana na Pojišanu, na naslovnici, te jedna sličica - uspomena sa zlatne mise fra Bernardina, na Pojišanu 1927. godine.
Nekoliko dana kasnije, boraveći u Rijeci, kada smo pregledavali građu kapucinske knjižnice došao mi je pod ruku papirić sa Sonetom kojega je upravo za proslavu te Bernardinove zlatne mise na Pojišanu, na blagdan Velike Gospe, 15. kolovoza 1927. godine napisao Giuseppe Maroli.
Kao da nam je prst Božji nešto želio ovim reći, pa sve tekstove i fotografije donosim ovdje u cijelosti!

+Otac Bernardin Škrivanić
(Iz lista „Križ na Jadranu“, Split, God II, 2. listopada 1932. Br 40)

Dne 25. pr. mj. ispustio je svoju plemenitu dušu Bogu velezaslužni kapucin, bivši gvardijan i provincijal o. Bernardin Škrivanić u dobi od 77 godina. Rodom je iz Omiša, Kao svećenik don Nikola bio je revan dušobrižnik u Podgradu i K. Sućurcu u splitskoj biskupiji, odakle se je zaklonio u red kapucina. Na Rijeci je boravio 34 godine i kao gvardijan i provincijal mnoga dobra djela proveo. Iza talijanske okupacije preselio se je u Split na upravu ovdašnjeg samostana i crkve u Pojišan. Kakovim je božanskim duhom bio prožet o. Bernardin, najbolje proističe iz govora preč. kanonika don Frane Ivaniševića, njegova prijatelja od djetinstva, s kojim se je oprostio na njegovu sprovodu.

„Otac Bernardin jest neobična pojava čovjeka, svećenika i redovnika samostanca. U njegovu životu ima nekoliko markantnih crta, koje nas zadivljuju, a njega povrh razine drugih običnih ljudi uzvisuju. Nije junaštvo drugoga svladati, pravo je junaštvo znati i moći sebe svladati. U naponu od 34 godine svog najjačeg života, postavljen na udobnu primorsku župu bližnjih Kaštela, koja mu je pružala sve plemenite tjelesne i duhovne ugodnosti, osjetio je jednoga dana tajni glas Svevišnjega, kojemu se je on odmah odazvao i izveo je na sebi jedno veliko junačko djelo, ostavio svoj zavidni položaj, uklonio se od ovoga svijeta i sklonio se u strogi pokornički kapucinski red sv. Frane, da postom i molitvom još se više približi Bogu i izvede dobrih djela na njegovu slavu. U jaku tijelu razvio se je i jaki duh, pun inicijative, energije, da radi i stvara. Vedrinom svoga uma, milinom svoga srca znao je osvojiti najveće duhove za svoje osnove, potaknuti mogućnike da pružaju darežljive ruke za njegova poduzeća. Nije bilo poteškoće koja bi ga mogla odvratiti od započeta djela, jer je duboko bio prožet vjerom u Božju pomoć.

Preodani sin Majke Božje, ljubimac Djevice Pirenejske, kojoj je vodio više hodočašća, on nije ništa započeo, a da se prije nije u dugom razmatranju posavjetovao s Gospom i u nje pomoć zavapio. Bio je apostol slave Marijine, svećenik molitve, akcije i kontemplacije, perfekcija ljudske radinosti i svake kršćanske krjenosti. Velebna kripta, crkva sa tornjem, Kuća Dobre Štampe jesu njegova djela, koja će se spominjati kroz vjekove. Kada ga tuđinska sila, talijanska okupacija, prisili da iza 32 godine rada sve to ostavi, povrati se u svoj kraj, dođe u naš Split, na upravu samostana i crkve u Pojišanu, gdje kroz deset godina razvije najboljim uspjehom svoj rad u ispovjednici, na oltaru, u samostanu, perom i besjedom. Učen u bogoslovnim naucima, svaki razgovor sa ocem Bernardom jest jedna pouka, škola na putu kršćanske savršenosti, korak bliže Bogu, crkvi i molitvi. Kao starješina svetišta u Pojišanu i samostana nastojao je da sačuva slavu Božjeg doma, sklad, red i ljubav medu braćom, koja su ga štovala, ljubila, obožavala. Sve je cvalo i napredovalo u rukama oca Bernardina, jer je rosa nebeska natapala i sunce milosti božje ogrijavalo njegovo djelo, jer u njegovu životu i radu nije ni za čas malaksala vjera, da će Bog, Svevišnji Tvorac, biti onaj koji će svakom njegovu djelu dati svoj »in-crementum«. Jakost njegova duha i pobožnosti najbolje se je iskazala u njegovoj dugoj i teškoj bolesti, koju je on ustrpljenjem Jobovim podnašao, utjehe svete vjere uvijek tražio sve do zadnjeg časa kada je svoje umrle oči za uvijek zatvorio.

Dragi oče Bernardine! Blago Tebi, mili naš pokojnice; Ti dolaziš mirnom dušom pred Višnjega Suca, jer si vas svoj život ispunio samo dobrim djelima; Tebe ne će zateći prikor da si bio »nekoristan sluga«, već »sluga dobri i vjerni«, te si možda već čuo one blažene riječi: »Uđi u radost Gospodina svoga!« a ovi uzdasi, jecaji i suze braće i pobožnih vjernika, koji su Te došli otpratiti na Tvoj put u vječnost, jesu najboljim dokazom, koliko baštinstvo ljubavi i zahvalnosti ostavljaš za sobom. - Blažena i sveta dušo, uživaj zasluženu rajsku slavu na nebu, a mrtvo Tvoje tijelo neka spokojno počiva u zemlji! Zbogom!"

Prijevod „Sonetta“ kojega je napisao Giuseppe Maroli prilikom 50-obljetnice misništva (zlatne mise) fra Bernardina Škrivanića, na Pojišanu 15. Kolovoza 1927.

Ocu Bernardinu Škrivaniću

Kapucinu Na putu i cilju Asiškog siromaška

Sina slavnoga Omiša okruženog rivalima Cetine

I Jadrana

Neustrašivi borac za Krista Plodonosni radnik za Mariju

U okretnosti svugdje Pobjeda - trofeja - ponos

roda svoga

poštovan sa Petrove katedre Oduševljenja

-jednoglasne počasti Sinovski osjećaji - zahvalno sjećanje

Na

Rijeku-Sušak-Split ondje provincijal - ovdje gvardijan

U samostanu na Pojišanu

Pripojen zavjetnom svetištu

Blažene Djevice Karmelske

Za istinsku brižljivost i revnosti

o pedesetoj godišnjici

Njegove prve prikazane oltarske žrtve

15. kolovoz 1887. – 15. kolovoz 1927.

 (u orginalu su ovako navedene godine, što je zapravo pogrešno, Škrivanićeva mlada misa bila je 1877. godine!)

Nova izdanja u svetištu Gospe od Pojišana

Uz obljetnicu 400 godina kapucina u Hrvatskoj, u sakristiji našega svetišta ovih dana po prigodnim cijenama možete nabaviti dvije nove knjige: 
"Franjevci kapucini" - koju je priredio fra Juro Šimić, povjerenik za pastoral zvanja Hrvatske kapucinske provincije, koja govori o nastanku i povijesti Reda manje braće kapucina u svijetu općenito, dolasku kapucina u hrvatske krajeve i hrvatskim kapucinima danas, te brojnim zanimljivostima ovog Reda, te:

"Pokloni se drvu križa" - zbirku prekrasnih marijanskih pjesama autorice Maje Filipić, od kojih donosimo ovdje jednu posvećenu našoj Gospi od Pojišana:

Gospe moja od Pojišana,

zaštitnice i majko svih mornara.

Volija sam te Gospe,

više nego mater svoju,

moje dičje srce kucalo je za te,

Gospe moja od Pojišana.

Bila si s menom Gospe,

u mižeriji i nevoji,

bila si s menom kad sam plaka,

i kad sam se veseli.

Čuvala me ka mater dite svoje,

Gospe moja od Pojišana.

Molija san te Gospe,

da mi čuvaš oca i sve mornare

koji plovi u tuđini,

molija sam te za ovi grad,

njegove jude, mladost,

molija sam te da više nikad ne bude rata,

gladi i nevoje,

da se svi judi vole ko braća.

Gospe moja od Pojišana,

nisan više dite, ostarija san Gospe,

ali moje srce kuca za te,

ka kad san bija dite

i moli te Gospe, Gospe moja od Pojišana.

ne daj da ovi naš grad zaluta u neveri,

neka brodi, raste, cvita

u Tvojoj jubavi Gospe,

Gospe moja od Pojišana.

 Maja Filipić

Završeno obilježavanje 400 godina kapucina u Hrvatskoj

Svečanom misom sa zahvalnicom koju je predvodio riječki nadbiskup Ivan Devčić u kapucinskoj crkvi Gospe Lurdske završena je 16. listopada, na dan proglašenja Sv. Leopolda Bogdana Mandića Svetim,  proslava jubileja - 400. godišnjice djelovanja kapucina u Hrvatskoj.
 
Četverodnevna proslava svečanog jubileja, 400 godina djelovanja kapucina u Rijeci i Hrvatskoj, završena je euharistijskim slavljem uz koncelebraciju kapucina iz svih samostana u Hrvatskoj.
Msgr. Devčić, riječko-senjski nadbiskup, je u misnoj propovijedi pozvao prisutne da se prisjete "duhovnih predaka", kapucina koji su na tlo Hrvatske, odnosno Rijeke, prvi put stupili 1610. godine te istaknuo važnost kapucinskog reda u ispovjedničkim, propovijedničkim, misionarskim i edukativnim djelatnostima kojima su tijekom četiri stoljeća služili narodu. Pripadnike reda pozvao je i na ustrajnost u duhovnoj obnovi.
"Neka 400. obljetnica bude povod za internu obnovu reda. S tkiva valja odstraniti sve što se protivi učenju Evanđelja, a kapucini moraju ostati sol i svjetlost svom okruženju", poručio je Devčić.
Program obilježavanja kapucinskog jubileja uključivao je svečanu akademiju u HNK Ivana pl. Zajca, dvodnevni međunarodni znanstveni skup na temu kapucina, predstavljanje knjige "Kapucini", promociju žiga i poštanske marke reda te izložbu "Od bitija kapucinskoga fragmenti“ u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja. (mojarijeka.hr)
Pogledajte galeriju fotografija:(autor fotografija fra Josip Grivić, Rijeka)

Ovoj svećanoj proslavi hodočastili su vjernici koji su s braćom kapucinima osobito povezani kroz suradnju, život i rad iz kapucinskih samostana u Zagrebu, Varaždinu, Dubrovniku, te također iz Splita, iz našeg samostana i svetišta Gospe od Pojišana. Naši splitski hodočasnici, predvođeni župnikom, fra Miljenkom Vrabecom, na povratku kući posjetili su i marijansko svetište na Trsatu, te novosagrađeno svetište hrvatskih mučenika na Udbini, koje nam je svojom ljepotom, načinom kako je zamišljeno i izgrađeno, usadilo najljepši pečat i uspomenu ovog našeg hodočasničkog dana.
Kao uspomenu na ovaj veličanstveni događaj donosimo galeriju fotografija.(autori fotografija: Antonija Lončar i Luka Zuanić)

U Hrvatskom narodnom kazalištu u Rijeci otvoreno četverodnevno obilježavanja 400 godina kapucina u Hrvatskoj

U ispunjenom Hrvatskom narodnom kazalištu u Rijeci sinoć, 13. listopada, svečanom je akademijom otvoreno četverodnevno obilježavanje 400 godina djelovanja braće franjevaca kapucina u Hrvatskoj.

Otvorenju ove obljetnice nazočili su Fra Jure Šarčević, generalni definitora našeg kapucinskog Reda iz Rima, magistrica znanosti, gospođa Vesna Buterin, izaslanica predsjednika hrvatskog Sabora, gospodina Luke Bebića i zastupnica u hrvatskom Saboru, profesor Goran Crnković, ravnatelj državnoga arhiva i predsjednik Matice hrvatske – riječkog ogranka i izaslanik ministra kulture gospodina Bože Biškupića; magistar znanosti Vojko Obersnel, gradonačelnik grada Rijeke; gospođa Nada Turina Đurić, zamjenica Župana Primorsko - goranske županije, te monsignor Emil Svažić, generalni vikar Riječke nadbiskupije i izaslanik mons. dr. Ivana Devčića, nadbiskupa i metropolita riječkog, koje je, kao i sve prisutne svećenike, redovnike i redovnice u pozdravnom govoru otvorenja ove obljetnice pozdravio fra Ivica Petanjak, provincijal Hrvatske kapucinske provincije.

Fra Ivica je tom prigodom naglasio:

"Na osobiti način pozdravljam gospođu maestru Nadu Matošević, intendanticu Hrvatskog narodnog kazališta Ivana plemenitog Zajca, kao i sve njezine suradnike i djelatnike kazališta, jer su nam otvorili vrata ovog dičnog hrama kulture da na svečani način započnemo završnu proslavu četiristote obljetnice dolaska franjevaca kapucina na hrvatsko tlo i u grad Rijeku.

Pozdravljam i zahvaljujem pokroviteljima ove naše proslave:

Hrvatskom saboru, generalnom pokrovitelju Riječkoj Nadbiskupiji, Gradu Rijeci i Primorsko goranskoj županiji. Ja osobno, a vjerujem da te iste osjećaje dijele i sva braća kapucini, proživljavamo ovu jubilarnu kapucinsku godinu u zajedništva sa svima vama koji ste naši prijatelji, naši gosti, a nadasve smo braća i sestre u Isusu Kristu i u svetom Franji Asiškom.

Ako bi se večeras među nama našao i netko tko drugačije misli, živi i vjeruje nego mi, neka nam dopusti i na ovom mjestu istaknuti da svega ovoga večeras, kao i onoga što će se narednih nekoliko dana događati u Rijeci, ne bi bilo da nas nije svojim Duhom povezao Isus Krist i svojim načinom života i nasljedovanja istog Krista oduševio sveti Franjo Asiški.

Iz te vjere su kapucini kroz četiri stotine godina diljem Lijepe naše uz širenje Radosne vijesti obogaćivali i kulturu ove zemlje: književnošću, glazbom, raznovrsnom izdavalačkom djelatnošću i umjetnošću. A uvijek u službi naroda kojem su bili poslani i malog čovjeka kojem su nastojali ostati vjerni.

Neka i ova svečana akademija večeras, u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana plemenitog Zajca, ispuni naše srce i dušu, da se duhom obogaćeni radosniji i poletniji vratimo onima s kojima živimo, onima za koje živimo i kojima smo poslani. Hvala vam što ste se odazvali!"

Svoju pismenu četitku braći kapucinima poslala je i hrvatska premijerka, gospođa Jadranka Kosor u kojoj je istakla: "Ova obljetnica iznimno je važna u hrvatskoj kulturnoj povijeti te je važna sastavnica hrvatskog identiteta uopće.", te dodala: "...želim da svoju službu i nadalje obavljate na dobrobit Katoličke crkve i hrvatskog naroda."

Obilježavanje ove obljetnice nastavlja se danas i sutra (14. i 15. listopada) međunarodnim znanstvenim simpozijem, a završava u subotu 16. listopada svečanim euharistijskim slavljem.

Dan prije ove svećane akademije na Riječkom groblju Kozala na grobnici braće franjevaca kapucina okupljena braća i vjernici iz Riječkog kapucinskog samostana molili su i Bogu zhvalili za sve preminule kapucine koji su kroz ovih 400 godina živjeli i radili na riječkom području. 

(Miljenko V./fotografije: Josip G.)

Važna događanja uz 400-tu obljetnicu kapucina u Hrvatskoj

U sklopu proslave 400-te obljetnice, donosimo galeriju fotografija sa susreta hrvatskih kapucina sa Generalnim ministrom Reda manje braće kapucina iz Rima, fra Maurom Johrijem, koji se održao 6. listopada u prostorijama centralnog samostana Hrvatske kapucinske provincije Sv. Leopolda Mandića u Zagrebačkoj Dubravi.



Također donosimo cjeloviti program međunarodnog znanstvenog simpozija o djelovanju braće kapucina u Hrvatskoj koji će se održati u Rijeci 13, 14 i 15. listopada. (kliknite na sliku za uvečanje)

 

Također ovim putem najavljujemo i donosimo pozivnicu za predstavljanje zbornika radova sa znanstvenog skupa o 100 godina djelovanja braće kapucina u kapucinskom samostanu i svetištu Gospe od Pojišana u Splitu. Predstavljanje ovog iznimnog zbornika na 390 stranica i sa više od 100 fotografija održat će se u kapucinskom samostanu u Splitu, 5. studenog 2010. s početkom u 17,00 sati. Posebni gost je msgr. Marin Barišić, splitsko-makarski nadbiskup i metropolita. 

Open publication - Free publishing - More zbornik

Tjedan obilježavanja 400 godina djelovanja franjevaca-kapucina u Hrvatskoj

U sklopu obilježavanja ove obljetnice donosimo ovaj kombinirani članak, u kojem klikom na linkove koje donosi možete proširivati informacije, s posebnim naglaskom na njegov tekst obračanja Generalnog ministra Reda hrvatskim kapucinima. Uživajte u čitanju!

Ovoga tjedna Hrvatska kapucinska provincija i mi braća kapucini na poseban način obilježavamo 400 godina prisutnosti na hrvatskome tlu. Svaki naš samostan ovu vrijednu obljetnicu obilježiti će na svoj način, no na poseban način svečanom akademijom, međunarodnim znanstvenim simpozijem i svećanim euharistijskim slavljem obilježit će se u kapucinskom samostanu u Rijeci, koji je prvi naš samostan na hrvatskom tlu (izgrađen i posvećen prije točno 400 godina, 1610. godine), i u njegovom pripadajućem Svetištem Gospe Lurdske kojeg je izgradio prvi hrvatski kapucinski provincijal, fra Bernardin Škrivanić,, i koje je također prvo svetište na hrvatskom tlu posvećeno štovanju ukazanja Blažene Djevice Marije u Lurdu.

Obilježavanje obljetnice
Na Rijeci se ova obljetnica počinje obilježavati u srijedu 13. listopada svečanom akademijom u riječkom Hrvatskom narodnom kazalištu, a nastavlja se Međunarodnim znanstvenim simpozijem u kapucinskom Art kinu Croatia (uz svetište Gospe Lurdske). Tom prigodom biti će promovirana i nova poštanska markica koju je uz ovaj jubilej izdala Hrvatska pošta d. d. Obilježavanje obljetnice nastavlja se u petak, 15. listopada nastavkom znanstvenog simpozija i otvaranjem izložbe o povijesti Kapucina u Pomorskom i povijesnom muzeju hrvatskog primorja u Rijeci. Obilježavanje ove obljetnice završava svećanim euharistijskim slavljem 16. listopada u kapucinskom svetištu Gospe Lurdske kojeg će predvoditi riječki nadbiskup msgr. Ivan Devčić i provincijal hrvatskih kapucina fra Ivica Petanjak uz koncelebraciju braće kapucina iz svih samostana u hrvatskoj, te gostiju, kapucina iz susjedne Slovenije. Na ovo slavlje stići će i hodočasnici iz svih naših samostana diljem hrvatske, (a tako i iz našeg samostana Gospe od Pojišana).

General kapucinskog reda u posjeti hrvatskim kapucinima
U sklopu ove visoke obljetnice, hrvatske kapucine je kroz mjesec lipanj i srpanj vizitirao Generalni vizitator Reda iz Rima, fra Mark Schenk, a od 5. do 7. listopada posjetio i naš Generalni ministar Reda manje braće kapucina, fra Mauro Johri. Tom prilikom dvojica naše braće položili su svoje doživotne zavjete u ruke Generalnog ministra.(pogledajte galeriju fotografija). Kroz dan fra Mauro se u sjedištu naše Kapucinske provincije, samostanu Sv. Leopolda Bogdana Mandića susreo sa svom braćom, (pogledajte galeriju fotografija!) te tom prilikom u pozdravnom govoru istaknuo sljedeće:

"Kao što se posljednjih desetljeća slika svijeta sve više mijenja, posebno u našoj Europi, pod utjecajem tih promjena mijenja se i život kapucina. Ondje gdje su nekada braća kapucini bili prisutni u velikim brojkama, danas se taj njihov broj u velikim količinama i vrlo naglo smanjuje. I to u Europi i svijetu nije slučaj samo sa našim Redom. Danas se pitamo o vlastitom identitetu, jesmo li sposobni mladom čovjeku današnjice ponuditi životni izbor koji ima smisla?

     No, kao i stablo, koje zimi bez svoga lišća izgleda kao da je umrlo, tako i naš red u Europi poprima sličnu sliku. No stablo iako zimi izgledom kao da je umrlo, njegovo korjenje nije umrlo, ono i dalje živi. Korjen dakle predstavlja i označava novi život, a naš je korjen - Isus Krist. Moramo se dakle vratiti korjenu, izvoru života!

       Tko su to danas braća kapucini? Gdje su to oni, gdje se nalaze, gdje se susreću jučer, danas, sutra? Mjesta gdje se mi kao braća kapucini nalazima, ona nas definiraju! Nekada su to bila izolirana mjesta, vrlo jednostavna, siromašna - eremitska mjesta, gdje se vrlo lako mogao provoditi miran i kontemplativan život posvećen Bogu. No to nam nije onemogućavalo da se odazivamo na poziv malenih ljudi, pogotovo bolesnika. Iz svoje izolacije kapucini su se tokom svih ovih stoljeća, pogotovo prilikom velikih nevolja, potreba ili epidemija bolesti odazivali i stavljali na nesebićnu službu ljudima. Sjetimo se kako je to osobito lijepo opisao Manzzoni u svojim "Zaručnicima". 

       Danas vama, braćo kapucini, sukladno mojem pismu o oživljavanju naše karizme, svakome od vas postavljam pitanje: Za što si ti danas, kao nekad, svaki osobno, spreman žrtvovati svoj život? Ako nema žrtve, koja je ujedno i bivovanje pred Bogom, nema ni ljepote poziva. Potrebno se vratiti na mjesto gdje prebivamo pred Bogom. To je prvo mjesto koje nas mora opisivati kao kapucine i to nas priprema kako bi smo moglii otići na neko drugo mjesto, ondje gdje je neka velika potreba. Koje je to mjesto? Svakako na to pitanje dao je odgovor naš današnji Papa prilikom audijencije s braćom kapucinima. On kaže: A gdje to do sada niu bili kapucini? Tamo gdje nitko nije htio ići, gdje je bilo najteže, uvijek su se pojavljivali i dolazili kapucini. Mjesto gdje i danas trebamo odlaziti jesu mjesta tamo gdje je najteže, gdje su najveći izazovi..

       Braćo kapucini u Hrvatskoj! Htio bih da nakon 400 godina preispitate prostore gdje se nalazite, možda nešto treba napustiti, možda pak opet pod svaku cijenu zadržati, a možda Bog danas od vas traži neke nove izazove i prostore gdje nitko ne želi ići, gdje se nitko drugi ne želi žrtvovati. (ovih dana novi sisački biskup, msgr. Košić pozvao je kapucine da osnuju samostan u dva mjesta nove biskupije, Petrinji ili Topuskom, a Kotorski biskup, msgr. Ilija Janjić još je prošle godine pozvao kapucine da se vrate u Crnu Goru, Herceg Novi - rodno mjesto Sv. Leopolda B. Mandića, op. aut.)

      Braća kapucini iskazali su se svojim radom i ostankom uz ljude u nevolji u mnogim zemljama Afrike, Kube, Brazila, pa i nedavno u Italiji tijekom potresa u pokrajini Abruzzo. Uvijek se sjećam primjera jednog mladog kapucina koji je u Red ušao u Angoli nakon što se jednostavno pitao: ma što je tim ljudima, bijelcima, da ostaju ovdje, kad svi drugi ionako žele pobjeći odavde?? Taj primjer kapucinske solidarnosti - ne suosjećati nego biti uz nekoga - probudio je u njemu klicu duhovnog poziva i on je sam postao brat kapucin.

       Činjenica da ostajemo pored onih koji pate, naša je legitimacija koju ne smijemo izgubiti. Činjenica da pružamo potporu ljudima kojima je najteže jest upravo razlog da od svih redova prisutnih u Americi, kapucini imaju najviše novih članova, kapucini se u Americi obnavljaju.

Danas ne smijemo otići, nego ostati i u Hrvatskoj, zemlji velike povijesti, ali i velike patnje. Ne smijemo reći, - mi ovo ili ono ne možemo jer smo mala Provincija. No moramo se otvoriti i drugima, suradnji s drugim kapucinima u Europi, koje sve pozivamo na međusobnu suradnju, kako bi mogli ići i na druga mjesta i kako bi bili ponovno stabilni i jači."

Kapucini su tijekom stoljeća uvijek bili uz ljude koji su bili u potrebi. Uvijek su bili i danas jesu navjestiteklji radosne vijeti mnogim ljudima, posebno onima u nevolji, ali su radili i na mnogim područjima rada, humanitarnim, znanstvenim, teološkim, te su bili čuvari vjere i liturgije. Kao takvi stekli su mnogo simpatija, ali i protivnika među ljudima kojima se ostvarivanje dobra i pomaganja malim ljudima baš i ne sviđa...
Tako je i danas. Danas kada mi kapucini u Hrvatskoj slavimo 400 godina postojanja, neki zlonamjerni ljudi hakirali su našu službenu stranicu www.kapucini.hr i na taj način onemogućili njezino pregledavanje... Stoga i sve ovo donosimo ovdje, također i na drugim našim lokalnim blogovima, a ovim "hakerima" želimo samo - mir i dobro.

 (fra Miljenko Vrabec)

Poziv na hodočašće obilježavanja 400-te obljetnice kapucina u Hrvatskoj 16. listopada

Mi, Franjevci kapucini, sljedbenici sv. Franje Asiškog, obilježavamo ove godine četiri stoljeća djelovanja na području Hrvatske. Povijest franjevaca kapucina u Hrvatskoj započinje upravo u Rijeci 1610. godine, na mjestu gdje i danas kapucini djeluju, na Žabici u kapucinskoj crkvi i samostanu Gospe Lurdske. Ovu visoku obljetnicu Hrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana Mandića i riječki Kapucinski samostan obilježit će u listopadu nizom prigodnih događanja pod naslovom “400 godina kapucina u Rijeci i Hrvatskoj”. Tako je za 13. listopada 2010. najavljeno otvaranje izložbe “Od bitija kapucinskoga fragmenti: povodom 400. obljetnice OFM Capuccinorum u Rijeci i Hrvatskoj” u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja.

Glavni je organizator izložbe Kapucinski samostan u Rijeci, a suorganizatori su Akademija primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci, Hrvatski državni arhiv u Zagrebu, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja u Rijeci i Staroslavenski institut u Zagrebu. Izložba restauriranih knjiga, sakralnih i drugih vrijednih predmeta iz fundusa riječkog i drugih kapucinskih samostana i knjižnica u Hrvatskoj prikazuje život kapucina u razdoblju od 400 godina djelovanja. Istoga dana održat će se i svečana akademija i koncert u HNK Ivana pl. Zajca. Međunarodni znanstveni simpozij o hrvatskim i riječkim kapucinima u suorganizaciji riječkog ogranka Matice Hrvatske održat će se 14. i 15. listopada u Art kinu Croatia i Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja.

Obilježavanje četiri stoljeća djelovanja franjevaca kapucina u Hrvatskoj završava svečanom koncelebriranom misom u kapucinskoj crkvi Gospe Lurdske 16. listopada. Pokrovitelji su proslave Hrvatski sabor i njegov predsjednik Luka Bebić, Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu poštansku markicu ovog jubileja.

Sve zainteresirane pozivamo da se u župnom uredu od 19. rujna do 10. listopada prijave za hodoćašće na središnju proslavu 400 godina kapucina u Hrvatskoj, 16. listopada u Rijeci.

Na putu ovog našeg hodočašća posjetit ćemo i Svetište Majke Božje na Trsatu, te Crkvu Hrvatskih mučenika na Udbini.

Cijena hodočašća je 150KN (za 50 hodočasnika)

USKORO - Zbornik o 100 godišnjici kapucina na Pojišanu

Ovih dana završava se u Splitu tiskanje Zbornika radova sa znanstvenog simpozija o 100-godišnjici djelovanja manje braće kapucina u Svetištu Gospe od Pojišana u Splitu.

Zbornik je to iznimnih i vrijednih  radova 16 uglednih akademskih profesora i povjesničara koji su izneseni na simpoziju koji se prošle godine održao u našem Kapucinskom samostanu. Na ovom zborniku radilo se gotovo dvije godine, a prema riječima priređivaća i urednika, prof. Arsena Duplančića, na oko 380 stranica sa mnoštvom povijesnih fotografija u color tehnologiji biti će izniman znanstveno-kulturno-religiozni doprinos povijesti grada Splita i ovih prostora. Na zborniku se mukotrpno i vrijedno radilo, donosi mnoštvo novoistraženih povijesnih sadržaja i činjenica, a prvi primjerci ovog zbornika ugledat će svjetlo dana uoći ovogodišnje svetkovine Velike Gospe, kada će biti podijeljeni uzvanicima.

Službeno predstavljanje ovog zbornika očekuje se u našem Svetištu Gospe od Pojišana u listopadu ove godine, uoći centralne proslave 400-godišnjice djelovanja braće kapucina u Hrvatskoj, kada će se moći nabaviti i po povlaštenoj prigodnoj cijeni! Nakon predstavljanja biti će pušten u slobodnu prodaju, uz DVD-film o Pojišanskom svetištu i djelovanju kapucina (koji je također u pripremi).

 Klikom na preglednik ispod možete preko cijelog ekrana pregledati zanimljivi dio ovog zbornika.

Open publication - Free publishing - More zbornik