SVETKOVINA SVETE BOGORODICE MARIJE - NOVA GODINA

01. 01. 2016.

Danas je svetkovina svete Bogorodice Marije i početak nove kalendarske godine

Mise su u 10,00; 11.30 i 19,00 sati.

SUTRA, U SUBOTU, 2. 1. 2016.  je spomen sv. Bazilija Velikog i Grgura Nazijanskog, biskupa

U NEDJELJU, 3. 1. 2016.  je 2. nedjelja po Božiću, sv. mise su po redovnom nedjeljnom rasporedu

NAVEČER, U 20,00 SATI POZIVAMO VAS NA IZNIMNI BOŽIĆNO-NOVOGODIŠNJI KONCERT: nastupit će na zajedničkom božićnom koncertu u našem svetištu naši prijatelji: Školski zbor 2. gimnazije Split, Kulturno umjetničko društvo "Dugopolje", Klapa "Šinjorine" iz Kaštel Sučurca i Crkveni mješoviti pjevački zbor Kučine!
Sve Vas pozivamo i zajedno zapjevajmo novorođenom Kralju!

U subotu i potom u ponedjeljak nastavljamo blagoslov kuća prema rasporedu:

SUBOTA, 2. siječnja 2015.:

Uskočka, Trg Mihovila Pavlinovića, Spinčićeva, Put iza Nove Bolnice, Trstenik

PONEDJELJAK, 4, siječnja 2016:

Omiška, Pojišanska, Prolaz Ive Lozice

UTORAK, 5. siječnja 2016:

Matice Hrvatske, Ulica Slobode, Gospinica,

ČETVRTAK, 7. siječnja 2016.:

Klarina, Kapičeva, Hektorovičeva, Šetalište Bačvice, Preradovičevo Šetalište

PETAK, 8. siječnja 2016.:

Vojka Krstulovića, Put Firula, Ul. Zente, Cvjetna

SUBOTA, 9. siječnja 2016:

Žrnovnička, Ivana Gorana Kovačića, Kaštelanova, Ivana Pl. Zajca, Peričićeva

PONEDJELJAK, 11. siječnja 2016.:

Osječka ulica: neparni od 1 - 5b

i parni brojevi od 2 - 24e

UTORAK, 12.siječnja 2016.:

Osječka brojevi 7-9 i 26-30, Palmotičeva, Bregovita, Jadranska, Kataliničev prilaz, Hatzeov perivoj

Na početku nove kalendarske godine zahvaljujemo svima onima koji su surađivali i pomagali našu župu, svetište i samostan kroz proteklu kalendarsku godinu: župnim suradnicima, svim dobročiniteljima našeg svetišta, župe i samostana na nesebičnoj pomoći i donacijama, ministrantima, članovima župnog zbora, članovima Franjevačke mladeži, Franjevačkog svjetovnog reda, Marijine legije, sestrama služavkama Malog Isusa i medicinskim sestrama HKDMST…

Neka Vam svima dobri Bog nagradi svako vaše dobro djelo i neka Vas u Novoj godini prati Božji blagoslov! Neka Vam svima, dragi župljani ova nova 2016. godina bude sretna i blagoslovljena!

čestitka

Svima Vama, dragim župljanima i župljankama,

posjetiteljima našeg Svetišta i naše web stranice

od srca želimo:
SRETAN I
BLAGOSLOVLJEN BOŽIĆ,
te uspješnu i blagoslovljenu
Novu 2016. godinu!

braća kapucini

BLAGOSLOV OBITELJI

Uz Božićne blagdane tradicija je u Crkvi da njezini pastiri pohode obitelji svojih župa, te da se  vjernici i njihovi svećenici susretnu tako u obiteljskom okruženju i svojem domu. Prigoda je to za zajedničku molitvu blagoslova, kojom molimo od Gospodina zaštitu i pomoć u nastupajućoj novoj kalendarskoj godini za sve nas: našu obiteljsku kućnu zajednicu koja se okuplja oko svojeg obiteljskog stola, i cjelu župnu zajednicu, koja se kao velika obitelj - Crkva - okuplja zajedno oko Gospodnjeg, Euharistijskog stola.
- U ovogodišnji pohod i blagoslov obitelji polazimo od 28. prosinca, svakog dana ujutro od 9,00 sati POGLEDAJTE RASPORED BLAGOSLOVA OBITELJI KLIKOM NA OVAJ LINK

KONCERT U POVODU 215. GODIŠNJICE SMRTI SKLADATELJA JULIJA BAJAMONTIA

U Svetištu Gospe od Pojišana 20. prosinca uvečer naš je župni mješoviti pjevački zbor izveo koncert u spomen 215. godišnjice smrti našeg sugrađanina Julija Bajamontija, čovjeka koji je po nekim mišljenjima bio jedan od najučenijih i najsvestranijih likova, ne samo u dalmatinskoj već i u čitavoj hrvatskoj prošlosti. Ipak njegov rad i djelo nisu ni do danas u cijelosti poznati. Da li je razlog tome što je za sveobuhvatnu analizu njegova djela potrebno literarno i glazbeno, naučno, gospodarsko i povijesno znanje, pa se nitko do sada nije uhvatio s time u koštac ?

Julije Bajamonti se rodio 1744. g. i u 18. stoljeću u kojem je živio svojim znanjem bio daleko iznad svih u sredini gdje je djelovao, što je i bilo razlogom da je sugovornike nalazio više izvan Splita nego li u samom gradu. Govorio je više stranih jezika te je zahvaljujući tome bio upoznat sa svim kulturnim, znanstvenim i političkim stremljenjima tadašnje Europe.
Zahvaljujući tim znanjima poticao je rad na poboljšanju teških gospodarskih prilika u ovim krajevima za što je bio inicijator osnivanja Gospodarske akademije sa ciljem unapređenja poljoprivrede, zanatstva i trgovine.
Bio je liječnik, ali mu gradske vlasti nisu dozvolile obavljanje liječničke službe jer je u ono vrijeme bilo nespojivo da se jedan liječnik bavi glazbom, a on je to volio iznad svega. Radio je kao orguljaš i kapelnik splitske prvostolnice. Poznavao je glazbena stremljenja u Europi, a bio je i suvremenik Wolfganga Amadeusa Mozarta budući im se životni vijek u cijelosti preklapao.
Večeras smo dotakli samo jedan mali dio njegovog ogromnog opusa glazbenih dijela koji uz ostalo broji 17 misa, 54 moteta, oratorij, 2 requiema i brojna druga djela na prigodne crkvene tekstove, te djela za orkestar.
Za većinu od spomenutih 17 misa skladao je samo prva dva stavka tj. Kyrie i Gloriju.

Julije Bajamonti je bio svestrano obrazovan, bio je književnik, prevodilac, lingvist, enciklopedist, bibliograf, etnograf, povjesničar, arheolog, filozof, ekonomist, agronom, meteorolog, fizičar, kemičar, liječnik i skladatelj.
Obrazovao se na sveučilištu u Padovi a znanje dograđivao stalnim narudžbama knjiga i časopisa iz cijele Europe. Imao je veliku biblioteku koja je nažalost zajedno sa kućom koja je bila uz južni zid Dioklecijanove palače, izgorjela.
Ipak u to vrijeme nije imao pravog sugovornika u gradu Splitu koji ga je odbacio dijelom i zbog toga što se kao plemić oženio pučankom, ali i njegove britke kritike stanja u gradu. Stoga je najbliže sugovornike nalazio u Dubrovniku dopisujući se sa brojnim tamošnjim obiteljima, osobito sa obitelji Sorkočević i Bošković .
Stoga je o godišnjici smrti Ruđera Boškovića skladao Requiem koji je posvetio ovom slavnom znanstveniku sa čijom je obitelji prijateljevao.

Zbor je uz jednu od Bajamontijevih misa izveo dva stavka iz tog djela: "Hostias" i "Svjetlost vječna".
Danas u vremenu brzog kolanja informacija svatko može biti upoznat gotovo istog dana sa glazbenim djelom nastalim bilo gdje u svijetu. U ono vrijeme upoznati se sa djelima glazbenika bilo je moguće jedino ako su bila tiskana, (najbliže u Veneciji ) a potom ste ih mogli naručiti što je iziskivalo mnogo vremena. To je mogao samo onaj koji je bio u stalnom dosluhu sa izdavačima i koji je imao interes za takvo što. Među rijetkima u ovom gradu tog doba bio je i Julije Bajamonti.
Zasigurno je na taj način bio upoznat sa europskom glazbom te je i sam stvarao djela u stilu tog vremena.
Među instrumentalnim djelima djelima ističe se više gudačkih kvarteta, ali i tri sonate za orgulje od kojih smo culi sonatu u F duru.
Baveći se istraživanjem povijesti Julije Bajamonti je na temelju starih zapisa ali i predaje pisao je mnogo o povijesti Splita i okolice. Bio je pratilac Albertu Fortisu na njegovom putovanju po Dalmaciji kojega je na tom putovanju upoznao sa epskom pjesmom o Hasanaginici koji je o tome objavio knjigu prevedenu na brojne europske jezike.
Napisao je dramski sastav za glazbu " Prijenos sv Dujma". Kao radnju uzima Bajamonti legendu kako salonitanski izbjeglice osnivaju Split, a na čelu im je bio biskup Ivan Ravenjanin.
Pripovijest kaže da, kada su u namjeri da kosti mučenika Dujma iz Salone prenesu u Split, kovčeg sa moćima mučenika Dujma, nitko nije mogao podići, osim nevine dječice.
Oratorij "Prijenos sv. Dujma" je prvo takvo djelo u hrvatskoj povijesti i kako kaže prof. Antun Celio-Cega, "predstavlja veliki kulturni spomenik naše muzičke prošlosti i toliki bi narodi poželjeli se podičiti jednim svojim oratorijem nastalim prije dva i po stoljeća". Naime Bajamonti ga je skladao 1769.g u životnoj dobi od 25 godina.
Umro je 12. prosinca 1790.g , dakle na jučerašnji dan prije 215.g. i kao i cijela obitelj Bajamonti, sahranjen u crkvi sv. Dominika u Splitu.
Ovim večerašnjim predstavljanjem naš župni zbor je želio bar malo predočiti lik i djelo čovjeka kojemu su se u ono vrijeme divili mnogi u Europi a koji je i do danas ostao marginaliziran, pa bi se i za njega mogla primijeniti biblijska misao, kako je čovjek najmanje cijenjen u svome kraju.

3. NEDJELJA DOŠAŠĆA U NAŠOJ ŽUPI

3. nedjelja došašća ujedno je i nedjelja Caritasa, najave događanja u našoj župi, te raspored POKORNIČKIH BOGOSLUŽJA I SV. ISPOVIJEDI za djecu, odrasle, mlade i stare i nemoćne u župi možete pogledati ovdje - na STRANICI ŽUPE.

„Godina Božjeg Milosrđa“ u Splitu i našem Svetištu Gospe od Pojišana

Svečanim  otvaranjem „Vrata milosrđa“ u Vatikanu, na blagdan Bezgrešnog Začeća BDM, 8. prosinca 2015., koje je otvorio Papa Franjo, započela za cijelu Crkvu ova „Godina Božjeg Milosrđa“

Na poseban način ova jubilarna godina biti će obilježena i u našoj Splitsko-Makarskoj nadbiskupiji, te u sklopu nje i u našem Svetištu Gospe od Pojišana, koje je je kao splitsko zavjetno svetište Gospe od Pojišana – Majke milosrđa već više od 100 godina povjereno nama kapucinima.

Posebna svetišta Milosrđa za našu Nadbiskupiju u ovoj godini proglašena su marijanska svetišta u Sinju, Solinu i Vepricu, te splitska katedrala Sv. Dujma, ali će u ovoj godini i naše Svetište imati poseban značaj. Splitski nadbiskup Marin Barišić
Kroz cijelu ovu godinu naše će Svetište biti otvoreno vjernicima, posebno onima u potrebi, a braća na raspolaganju posebno kroz sakrament sv. ispovijedi i duhovne razgovore. Već je sada primjetan povećan broj vjernika koji u naše Svetište dolaze zatražiti sv. ispovijed i duhovni razgovor.

svečano će otvoriti „vrata milosrđa“ na Splitskoj Katedrali na 3. adventsku nedjelju i time započeti Godinu Milosrđa za našu Nadbiskupiju, a vrata milosrđa će biti otvorena i u Solinskom, Sinjskom i Vepričkom svetištu na 4. nedjelju došašća i nedjelju Sv. Obitelji. Sve ostale župne crkve naše Nadbiskupije „vrata milosrđa“ će otvoriti prilikom svojih župnih blagdana, a u našem svetištu Gospe od Pojišana „vrata milosrđa“ otvorit ćemo na samu Nedjelju Božjeg Milosrđa – 1. uskrsnu nedjelju. Za taj događaj ćemo se u našem Svetištu na Pojišanu posebno pripremati kroz milosno i pokorničko vrijeme korizme, a na poseban način u tjednu do Cvjetnice kroz posebne „pučke misije.“

Na blagdan Pepelnice, 9. veljače 2016. g, Papa će u Vatikanu imenovati posebne „misionare milosrđa“ među kojima će biti imenovan i naš fra Žarko Lučić, te će on na taj način kroz ovu jubilarnu godinu biti na raspolaganje vjernicima u našem Svetištu i Nadbiskupiji.

U sklopu ove jubilarne godine iz našeg Svetišta od 7. do 14. veljače 2016. g. organizirali smo prigodno župno hodočašće u Asiz i Rim, gdje će u to vrijeme u bazilici Sv. Petra u Vatikanu biti izložene relikvije neraspadnutih tijela Sv. Padra Pia i Sv. Leopolda Bogdana Mandića – zaštitnika ove Godine Milosrđa. ZA OVO HODOČAŠĆE VEĆ SE MOŽETE PRIJAVITI KLIKOM NA OVAJ LINK 

Također ćemo organizirati župno hodočašće i u Zagreb, u naše svetište i župu Sv. Leopolda

Bogdana Mandića u Dubravi, u kojem će također boraviti relikvija neraspadnutog tijela Sv. Leopolda Mandića od 13. do 18. travnja 2016. godine. U sklopu toga hodočašća hodočastit ćemo i u Krašić, rodno mjesto bl. Kardinala Alojzija Stepinca, te u Hrvatsko Marijansko Svetište Mariju Bistricu.

Također će ovoj Godini Milosrđa u našem Svetištu doprinijeti i posebni biblijski seminari srijedom, posvećeni lakšem razumijevanju Božje Riječi, koje već od listopada ove godine vodi fra Miljenko Vrabec uz pomoć raznih biblijskih predavača i prof. biblije na KBF-u u Splitu, fra Domagoja Runje, koji dodatne seminare vodi u franjevačkom Klerikatu koji se nalazi na području naše župe.

Uz Jubilej Milosrđa mladi framaši naše župe poći će i na Svjetski susret katoličke mladeži u Poljsku, koji će se od 25. srpnja do 1. kolovoza održavati u Krakowu.

U ovoj jubilarnoj godini posebno će značenje u našem svetištu imati i sami marijanski blagdani koji se već tradicionalno slave za grad Split u našem Svetištu na Pojišanu – Gospa Karmelska i Velika Gospa, kada kroz grad Split od katedrale do našeg Svetišta prolazi splitska zavjetna procesija sa slikom Gospe od Pojišana, ali i svi ostali marijanski blagdani, jer još od 18. stoljeća bulom Pape Pija VI. (koja se nalazi izložena u sakristiji) naše Svetište ima povlasticu i pravo podjeljivanja potpunog oprosta na sve marijanske blagdane.

Vjerujemo da će ova Godina Milosrđa u svima nama polučiti mnogo duhovnih plodova, te ćemo svi skupa tako biti mnogo bliže Kristu, ponovno obnoviti svoju vjeru i istinski živjeti svoje krštenje i Sveti Red, a time i naše poslanje u Crkvi i svijetu za koje nas u ovim nemirnim i bezbožnim vremenima Krist itekako treba!

Fra Miljenko Vrabec.

Proslava blagdana Sv. Nikole – zaštitnika pomoraca u svetištu Gospe od Pojišana u Splitu

Euharistijskim slavljem u našem svetištu i župi Gospe od Pojišana u Splitu, zavjetnom svetištu pomoraca i ljudi od mora i mjestu na koje stoljećima hodočaste pomorci što dokazuju i njihovi zavjetni darovi, makete i slike brodova spašenih od oluje, proslavljen je 6. prosinca blagdan sv. Nikole biskupa, zaštitnika putnika, pomoraca, mornara, ribara i svih koji žive s morem i od mora.

Misno slavlje koje se u ovom našem svetištu  slavi od starina za sve pomorce i njihove obitelji, studente i profesore Pomorskog fakulteta predvodio je uz pjevanje župnog mješovitog zbora u prepunoj crkvi dr. fra Domagoj Runje, nositelj katedre Sv. Pisma i profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu, u koncelebraciji sa župnikom fra Miljenkom Vrabecom.

U blagdanskoj propovijedi fra Domagoj je kazao kako ovo vrijeme nije priprema za slavlje Kristova rođenja kao davnog povijesnog događaja, nego posvješćivanje istine o njegovu drugom dolasku koji nas čeka na kraju našega zemaljskoga puta. Fra Domagoj je zatim citirao par rečenica iz Svetog pisma te se zadržao na proroku Baruhu koji pjeva o povratku izraelskoga naroda iz babilonskog sužanjstva u svoju zemlju. "Koji je to neprijatelj koji je odveo Izrael u sužanjstvo. Da to pitanje postavimo na satu biblijske povijesti odgovor bi glasio: Babilonci na čelu sa svojim kraljem Nabukodonozorom. Ali, svi proroci odreda upozoravaju na još većeg neprijatelja – a to je vlastiti narod sam! Narod je dopao sužanjstva zato jer je zastranio s puta Božjega saveza. Umjesto sloge zavladao je razdor, umjesto bratske ljubavi mržnja i zavist, umjesto pravde i milosrđa, nepravda i tvrdo srce. Zbog svega toga narod je morao otići iz svoje zemlje da bi u tuđini i ropstvu, poput rasipnog sina došao k sebi. Obratio se te počeo iznova učiti i vršiti Božje zapovijedi. Da postavimo sada pitanje zašto se narod vratio iz babilonskog sužanjstva, na satu

povijesti odgovor će biti: zato jer su se tako posložile geopolitičke prilike. Perzijski kralj Kir osvojio Babilon i oslobodio sve potlačene narode i dopustio im da se vrate u svoje zemlje. Ali, proroci poput Baruha i ovdje će reći: Bog nas je oslobodio jer smo priznali da smo robovi i vapili da nas oslobodi. Priznali smo da smo sagriješili i stali na put obraćenja, a taj put vodi u Očev dom". Spomenuo je kako postoji detalj koji je posebno povezan za sv. Nikolu koji spada u one svete ljude iz čijeg se groba širi ugodan miris. Postoje različita objašnjenja tog fenomena, ali za nas je sada važna ona simbolika koju apostol Pavao (2 Kor 2, 14) izražava govoreći o kršćanima kao Kristovu miomirisu u ovom svijetu. "Miomiris naime simbolizira život, a on se širi ako činimo djela Božja, tj. djela Onoga koji jedini ima vlast udahnuti život. U povijesti Crkve ima ljudi čiji se miris dobrih djela širi do danas i njihovo svjedočanstvo jest ono što poput mirisnih stabala iz knjige proroka Baruha, čini put kršćanskog života slađim i ljepšim. Sveti Nikola jedno je od tih stabala. Pod njegovom krošnjom već stoljećima mnogi nalaze ugodno osvježenje i osjećaj radost zbog ljepote nasljedovanja Isusa Krista".

Na kraju fra Domagoj je uputio riječ pomorcima koji sv. Nikolu slave kao svoga zaštitnika. "Možda mnoge od vas ovdje prisutnih sv. Nikola više podsjeća na udaljenost od doma i obitelji, ali u svakom slučaju sv. Nikola povezuje kopno i more, povezuje tuđinu i domovinu, povezuje one koji su blizu i one koji su daleko. Svima želim sretan i veseo blagdan naše životne povezanosti na olujnom i mirnom moru naše životne plovidbe". Nakon mise za sve pomorce i njihove obitelji priređeno je tradicionalno druženje u prostorijama našeg kapucinskog samostana, na kojem se okupio lijepi broj pomoraca i profesora pomorskih učilišta, te obitelji pomoraca.

Kako je običaj, uz sam blagdan, župnik fra Miljenko, posjetio je također pomorce u Splitskoj trajektnoj luci, lučkoj kapetaniji, te kompaniju „Jadroplov“ gdje je bio upriličen prigodni domjenak i blagoslov za sve pomorce i radnike ove splitske brodarske kompanije. Također je posjetio splitsku Pomorsku školu i fakultet, gdje je nazoćio prigodnom domjenku prilikom potpisivanja ugovora između Pomorskog Fakulteta i Ministarstva obrazovanja Republike Hrvatske kojim ovaj fakultet u sklopu Splitskog studentskog kampusa od početka sljedeće 2016. godine dobiva na upotrebu novu zgradu fakulteta. Na Splitskoj uzvišici „Kataliničevom brigu“ gdje se nalazi veliki splitski svjetionik i spomenik „palim pomorcima“ prisustvovao je prigodnoj komemoraciji polaganja vijenaca i predvodio molitvu za sve poginule pomorce.