Znanstveni skup o 100-godišnjici kapucina u Splitu

U povodu 100. obljetnice prisutnosti hrvatskih kapucina u svetištu Gospe od Pojišana u Splitu (1909. - 2009.) priređen simpozij

Split, (IKA) – U povodu 100. obljetnice prisutnosti hrvatskih kapucina u svetištu Gospe od Pojišana u Splitu (1909. - 2009.) priređen je simpozij u srijedu 27. svibnja u prostorijama samostana. Na samom početku riječ pozdrava uime domaćina uputio je gvardijan samostana fra Drago Vrhovac, pozdravivši nazočnoga splitsko-makarskoga nadbiskupa Marina Barišića, provincijala Hrvatske kapucinske provincije fra Ivicu Petanjaka, ministra znanosti, obrazovanja i sporta dr. Dragana Primorca, dožupana Splitsko-dalmatinske županije Luku Brčića te brojne svećenike, redovnice, profesore, uglednike iz društvenoga i crkvenoga života.

Nadbiskup je istaknuo kako su kapucini svojim dolaskom i radom na pastoralnom, duhovnom, moralnom, kulturnom i znanstvenom području uvelike zadužili grad Split te u ovaj pomalo bučni mentalitet unijeli ozračje sabranosti. Splićani su u vama prepoznali ljude potpuno ukorijenjene u svojoj karizmi, istaknuo je nadbiskup, zahvalivši kapucinima na ljudskosti, duhovnosti i plodnim godinama u gradu Splitu te im zaželio dugi vijek na ovim prostorima. Hrvatskoj su danas više od ičega potrebne moralne vertikale, ljudi koji – ono što vjeruju i što govore – svjedoče svojim djelom, a to su zasigurno braća kapucini, kazao je ministar Primorac, izrazivši i daljnju podršku njegova ministarstva kapucinima. Uime županije i župana Ante Sanadera čestitku kapucinima izrazio je dožupan Brčić, a simpozij je otvorio provincijal Petanjak, rekavši da taj znanstveni skup želi dati svoj prinos dolasku, počecima i apostolsko-pastoralnoj prisutnosti i djelovanju kapucina u Gospinom svetištu na Pojišanu kroz proteklih sto godina. "Nije teško dovesti kapucine u Split, ali ih je zato teško premjestiti iz Splita", kazao je u vedrom duhu provincijal, istaknuvši veliku povezanost i ljubav kapucina prema "Dujmovu gradu" i njegovim građanima.

Znanstveni skup o stotoj obljetnici dolaska kapucina na Pojišan u prvi plan stavlja vjersko-kršćansku dimenziju: dolazak pripadnika jednoga katoličkog Reda koji se stavljaju u službu vjernicima koji se okupljaju u splitskom marijanskom svetištu na Pojišanu. Ali, da bi se razumjele okolnosti koje su dovele do tog događaja potrebno je promotriti širi kontekst onog vremena, kao i opće crkvene i društvene prilike u Splitu početkom dvadesetoga stoljeća. Tako je nakon kratkoga video prikaza o važnosti simpozija, o političkim prilikama u Splitu uoči dolaska kapucina govorio dr. Marko Trogrlić, a o crkvenim prilikama govorio je dr. fra Vicko Kapitanović. Pravni položaj svetišta Gospe od Pojišana prikazao je dr. don Josip Delić, a pogled u kroniku samostana dao je fra Zlatko Josip Šafarić. Nakon kratke stanke, u kojoj je otvorena izložba "Križni put" – kolaž mozaik gvardijana Vrhovca, održan je drugi dio predavanja: dr. don Slavko Kovačić govorio je o kapucinskim studentima na Visokoj bogoslovnoj školi u Splitu, fra Nikola Bašnec predstavio je župnu pastoralnu djelatnost kapucina u pojišanskom svetištu. O franjevačkoj mladeži govorila je studentica teologije Marija Pražen, a o apostolatu mora na Pojišanu izlagao je mr. Mladen Ruso.

Program, koji animira župnik fra Miljenko Vrabec, traje cijeli dan, a sudjeluju ugledni profesori i predavači. Tako će u popodnevnom dijelu programa koji počinje u 16 sati na temu "Slika Gospe od Pojišana i liturgijsko srebro" izlagati mr. Zoraida Demori-Stančić, a o temi "Odakle potječe Denteov kip Gospe u pojišanskoj crkvi?" govorit će mr. Joško Belamarić. Slike u crkvi i samostanu prikazat će dr. Radoslav Tomić, a prilog poznavanju zvonika Gospe od Pojišana dat će dr. Ivana Prijatelj-Pavičić. U posljednjem dijelu programa uslijedit će još četiri predavanja. Nada Fisković govorit će o zavjetnim slikama i brodovima u crkvi, a Arsen Duplančić prikazat će važnost starih i rijetkih knjiga u samostanskoj knjižnici. "Prilog tirolskim i domaćim drvodjelcima i drvorezbarima u svetištu Gospe od Pojišana" iznijet će Vjekoslava Sokol, a dr. Stanko Piplović izlagat će o temi "Recentne preobrazbe samostanskog kompleksa na Pojišanu u Splitu". Simpozij, čiji je pokrovitelj Hrvatska kapucinska provincija, Splitsko-makarska nadbiskupija i grad Split, završio je euharistijskim slavljem koje je u 19 sati u pojišanskom svetištu predvodio nadbiskup Barišić.

Dana 16. studenoga 1908. prvi kapucini su se u Splitu uselili u malu kuću – prvi samostan uz staro Gospino svetište na splitskom Pojišanu, zalaganjem prvog provincijala fra Bernardina Škrivanića, rodom iz Omiša. Prvi spomen te crkve potječe iz 1260. godine. Početkom 17. st. (1607. godine) crkva je uzdignuta na čast i slavu Blažene Djevice Marije. Između 1761. i 1772. godine nevelika je crkva proširena i dograđena u velebno svetište 1908. Tu na poziv splitskog biskupa Filipa Franje Nakića dolaze prva braća kapucini, god. 1909. povjerava im upravu svetišta, a 1910. kapucini su počeli graditi samostan. Brigom braće kapucina hrvatske kapucinske provincije na čelu s tadašnjim provincijalom fra Bernardinom Škrivanićem u listopadu godine 1911. dovršen je i blagoslovljen sadašnji samostan, koji je 1938. proširen i dograđen. Godine 1944. tadašnji splitski biskup Klement Kvirin Bonefačić ustanovio je i povjerio kapucinima na upravljanje i novu župu Blažene Djevice Marije na Pojišanu, koju su splitski pomorci uzeli za svoju nebesku zaštitnicu.