
U dane adventa kad predbožićna komercijalizacija dominira u javnosti, duhovna strana kroz molitvu, premda često nezapažena želi odgovora tim izazovima.
Zašto to ne bi bile mise zornice...?
Susret s Isusom - najljepši početak dana
Posebna pobožnost gaji se kroz mise zornice u svim krajevima Hrvatske. To su mise koje se slave u adventu u ranim jutarnjim satima u svitanje dana. Najčešće se slave u šest sati ujutro, a ima župa koje to čine sat ranije ili kasnije.
Te mise imaju i pokornički značaj, jer vjernici moraju ustati rano da se stigne u crkvu i četverotjednoj pobožnosti odriču se sna.
Mise zornice svoj početak imaju još u srednjem vijeku. Kroz slavlje tih misa narod je stvorio posebne adventske pjesme, pa tako i vjernici u hrvatskom narodu. I one su plod hrvatskoga vjerničkog duha, bogate sadržajem, jer prepjevaju proročanstva biblijskih proroka o Kristovu dolasku, a napose opjevaju ulogu Djevice Marije nazivajući je najljepšim imenima zbog njezine majčinske uloge u Isusovu dolasku. Isusova majka je uz pokornika sv. Ivana Krstitelja glavna osoba koju Crkva predstavlja kao vodiča u božićnoj pripravi. Ona pokazuje da za Božić Bog dolazi čovjeku ali da i Bog očekuje čovjekov dolazak. To se zorno vidi iz hrvatskih crkvenih pjesmarica 17. i 18. stoljeća koje sadrže brojne adventske pjesme, dok pjesmarice 19. stoljeća donose manji broj adventskih pjesama.
Te mise imaju i pokornički značaj, jer vjernici moraju ustati rano da se stigne u crkvu i četverotjednoj pobožnosti odriču se sna.
Mise zornice svoj početak imaju još u srednjem vijeku. Kroz slavlje tih misa narod je stvorio posebne adventske pjesme, pa tako i vjernici u hrvatskom narodu. I one su plod hrvatskoga vjerničkog duha, bogate sadržajem, jer prepjevaju proročanstva biblijskih proroka o Kristovu dolasku, a napose opjevaju ulogu Djevice Marije nazivajući je najljepšim imenima zbog njezine majčinske uloge u Isusovu dolasku. Isusova majka je uz pokornika sv. Ivana Krstitelja glavna osoba koju Crkva predstavlja kao vodiča u božićnoj pripravi. Ona pokazuje da za Božić Bog dolazi čovjeku ali da i Bog očekuje čovjekov dolazak. To se zorno vidi iz hrvatskih crkvenih pjesmarica 17. i 18. stoljeća koje sadrže brojne adventske pjesme, dok pjesmarice 19. stoljeća donose manji broj adventskih pjesama.
Zornica ispuni crkvu

Komentirajući dolazak svojih župljana na zornice, sesvetski župnik Stjepan Vuglovečki ističe da dolazi u prosjeku onoliko vjernika koliko dođe na redovitu nedjeljnu jutarnju misu. Većina onih koji krenu na zornice idu kroz sva četiri adventska tjedna. To je na neki način duhovna obnova cijele župe. »Zornice su jako posjećene u našoj župi i vjernicima je stalo do njih«, ističe župnik Vuglovečki. »Mnogi se u to vrijeme ispovjede, a bude puno i pričesti tijekom adventa. Tako u predbožićnom vremenu u župi sakramentu pomirenja pristupi oko 3500 do 4000 vjernika. To je za gradsku župu koja ima oko 13.500 vjernika, od 20 tisuća stanovnika solidna brojka.« Na redovite nedjeljne mise u Sesvetama dođe do tri tisuće vjernika. Među njima je velik broj djece koja dolaze i na zornice.
Svjedočenja o posebnom susretu..

»Zornice podgrijevaju živu zajednicu, oplemenjuju i obogaćuju ono postojeće«, kaže o. Knežević. »Na zornicama se produbljuje zajedništvo s Bogom i događa novo zajedništvo među vjernicima međusobno. To potvrđuje praksa. Vjernici se upoznaju i to zajedništvo šire izvan crkve. U današnjem društvu to je vrlo važno, jer je čovjek često osamljen i nalazi se na vjetrometini društvenih zbivanja koja ga u mnogo čemu krivo određuju.« O. Knežević navodi da na zornice redovito dolaze i ministranti kao i nedjeljom, zatim pjevači. Ističe da su posebno aktivni mladi i djeca.
Nema komentara:
Objavi komentar