KONCERT U POVODU 215. GODIŠNJICE SMRTI SKLADATELJA JULIJA BAJAMONTIA

U Svetištu Gospe od Pojišana 20. prosinca uvečer naš je župni mješoviti pjevački zbor izveo koncert u spomen 215. godišnjice smrti našeg sugrađanina Julija Bajamontija, čovjeka koji je po nekim mišljenjima bio jedan od najučenijih i najsvestranijih likova, ne samo u dalmatinskoj već i u čitavoj hrvatskoj prošlosti. Ipak njegov rad i djelo nisu ni do danas u cijelosti poznati. Da li je razlog tome što je za sveobuhvatnu analizu njegova djela potrebno literarno i glazbeno, naučno, gospodarsko i povijesno znanje, pa se nitko do sada nije uhvatio s time u koštac ?

Julije Bajamonti se rodio 1744. g. i u 18. stoljeću u kojem je živio svojim znanjem bio daleko iznad svih u sredini gdje je djelovao, što je i bilo razlogom da je sugovornike nalazio više izvan Splita nego li u samom gradu. Govorio je više stranih jezika te je zahvaljujući tome bio upoznat sa svim kulturnim, znanstvenim i političkim stremljenjima tadašnje Europe.
Zahvaljujući tim znanjima poticao je rad na poboljšanju teških gospodarskih prilika u ovim krajevima za što je bio inicijator osnivanja Gospodarske akademije sa ciljem unapređenja poljoprivrede, zanatstva i trgovine.
Bio je liječnik, ali mu gradske vlasti nisu dozvolile obavljanje liječničke službe jer je u ono vrijeme bilo nespojivo da se jedan liječnik bavi glazbom, a on je to volio iznad svega. Radio je kao orguljaš i kapelnik splitske prvostolnice. Poznavao je glazbena stremljenja u Europi, a bio je i suvremenik Wolfganga Amadeusa Mozarta budući im se životni vijek u cijelosti preklapao.
Večeras smo dotakli samo jedan mali dio njegovog ogromnog opusa glazbenih dijela koji uz ostalo broji 17 misa, 54 moteta, oratorij, 2 requiema i brojna druga djela na prigodne crkvene tekstove, te djela za orkestar.
Za većinu od spomenutih 17 misa skladao je samo prva dva stavka tj. Kyrie i Gloriju.

Julije Bajamonti je bio svestrano obrazovan, bio je književnik, prevodilac, lingvist, enciklopedist, bibliograf, etnograf, povjesničar, arheolog, filozof, ekonomist, agronom, meteorolog, fizičar, kemičar, liječnik i skladatelj.
Obrazovao se na sveučilištu u Padovi a znanje dograđivao stalnim narudžbama knjiga i časopisa iz cijele Europe. Imao je veliku biblioteku koja je nažalost zajedno sa kućom koja je bila uz južni zid Dioklecijanove palače, izgorjela.
Ipak u to vrijeme nije imao pravog sugovornika u gradu Splitu koji ga je odbacio dijelom i zbog toga što se kao plemić oženio pučankom, ali i njegove britke kritike stanja u gradu. Stoga je najbliže sugovornike nalazio u Dubrovniku dopisujući se sa brojnim tamošnjim obiteljima, osobito sa obitelji Sorkočević i Bošković .
Stoga je o godišnjici smrti Ruđera Boškovića skladao Requiem koji je posvetio ovom slavnom znanstveniku sa čijom je obitelji prijateljevao.

Zbor je uz jednu od Bajamontijevih misa izveo dva stavka iz tog djela: "Hostias" i "Svjetlost vječna".
Danas u vremenu brzog kolanja informacija svatko može biti upoznat gotovo istog dana sa glazbenim djelom nastalim bilo gdje u svijetu. U ono vrijeme upoznati se sa djelima glazbenika bilo je moguće jedino ako su bila tiskana, (najbliže u Veneciji ) a potom ste ih mogli naručiti što je iziskivalo mnogo vremena. To je mogao samo onaj koji je bio u stalnom dosluhu sa izdavačima i koji je imao interes za takvo što. Među rijetkima u ovom gradu tog doba bio je i Julije Bajamonti.
Zasigurno je na taj način bio upoznat sa europskom glazbom te je i sam stvarao djela u stilu tog vremena.
Među instrumentalnim djelima djelima ističe se više gudačkih kvarteta, ali i tri sonate za orgulje od kojih smo culi sonatu u F duru.
Baveći se istraživanjem povijesti Julije Bajamonti je na temelju starih zapisa ali i predaje pisao je mnogo o povijesti Splita i okolice. Bio je pratilac Albertu Fortisu na njegovom putovanju po Dalmaciji kojega je na tom putovanju upoznao sa epskom pjesmom o Hasanaginici koji je o tome objavio knjigu prevedenu na brojne europske jezike.
Napisao je dramski sastav za glazbu " Prijenos sv Dujma". Kao radnju uzima Bajamonti legendu kako salonitanski izbjeglice osnivaju Split, a na čelu im je bio biskup Ivan Ravenjanin.
Pripovijest kaže da, kada su u namjeri da kosti mučenika Dujma iz Salone prenesu u Split, kovčeg sa moćima mučenika Dujma, nitko nije mogao podići, osim nevine dječice.
Oratorij "Prijenos sv. Dujma" je prvo takvo djelo u hrvatskoj povijesti i kako kaže prof. Antun Celio-Cega, "predstavlja veliki kulturni spomenik naše muzičke prošlosti i toliki bi narodi poželjeli se podičiti jednim svojim oratorijem nastalim prije dva i po stoljeća". Naime Bajamonti ga je skladao 1769.g u životnoj dobi od 25 godina.
Umro je 12. prosinca 1790.g , dakle na jučerašnji dan prije 215.g. i kao i cijela obitelj Bajamonti, sahranjen u crkvi sv. Dominika u Splitu.
Ovim večerašnjim predstavljanjem naš župni zbor je želio bar malo predočiti lik i djelo čovjeka kojemu su se u ono vrijeme divili mnogi u Europi a koji je i do danas ostao marginaliziran, pa bi se i za njega mogla primijeniti biblijska misao, kako je čovjek najmanje cijenjen u svome kraju.