Na dan obljetnice 100 godina polaganja kamena temeljca za kapucinski samostan na Pojišanu, središnjom sv. misom u nedjelju 15. studenog 2009., u 10,00 sati, koju će uz koncelebraciju provincijala fra Ivice Petanjka i Hrvatskih kapucina predvoditi msgr. Marin Barišić, splitsko-makarski nadbiskup završava naša jubilarna 100-godišnjica. Nakon sv. mise održat će se prigodni program u Svetištu, te zajedničko druženje u samostanu. Pozivamo sve štovatelje Gospe od Pojišana, župljane i vjernike grada Splita da zajedno zahvalimo Bogu na ovoj plodonosnoj jubilarnoj godini i zamolimo Božji blagoslov za godine koje nastupaju. (Ako će to biti još 100 - Bogu hvala!)
Čuvari splitskog svetišta Gospe od Pojišana već stotinu godina su franjevci kapucini. Ovaj skromni red, koji se obvezao na propovijedanje evanđeoske jednostavnosti u siromaštvu, čistoći i poslušnosti, i dalje se drži tih vrijednosti, a kao nekad u pojišanskoj župi se bave pastoralnim radom: vjeronaukom, ispovijedanjem, ispomoći drugim župama, duhovnim nagovorima i susretima za starije, mlađe, obitelji, djecu..., vodstvom Franjevačke mladeži, franjevačkog svjetovnog reda..Uz te obveze, svatko bi pomislio da u Splitu djeluje čitava vojska kapucina, no zapravo samo ih je trojica, gvardijan fra Drago Vrhovac, župnik fra Miljenko Vrabec i vikar fra Mirko Varga Ljubić.
- Uvijek se nađe vremena za sve, naša je dužnost i obveza, pa i poslanje, da služimo Bogu i ljudima – objašnjava fra Drago kako stignu obaviti sve dužnosti, a fra Miljenko nam pokazuje dnevni raspored, koji stoji izvješen u blagovaonici.
- Ustajemo u 6.30, zatim slijedi služba čitanja i razmatranja, te sveta misa i doručak. Od 9 do 12 sati na rasporedu je rad u skladu sa službama, nakon ručka je vrijeme za odmor, zatim opet rad, te večernja molitva i misa. U 22 sata odlazimo na počinak – govori fra Miljenko, koji je u Splitu devet mjeseci, kao i fra Mirko, dok je fra Drago na Pojišanu već četiri godine.
- Živnula je župa – kroz smijeh nam kaže fra Miljenko, na pitanje kakav je život u pojišanskoj župi od njihova dolaska. Od studenoga prošle godine, od kada je počelo obilježavanje ovog jubileja, ova župa ima i internetske stanice, gospapojisan.blogspot.com, koje održava fra Miljenko i framaši iz župe, a pokrenuto je i izdanje župnoga glasila, pokrenute su i različite nove aktivnosti u župi (obiteljska zajednica, kateheze za odrasle, biblijski susreti, različite humanitarne akcije... Ostaloj braći iz samostana i svim župljanima koji su se uključili svojim zalaganjem - neizmjerna hvala!- Ove jubilarne godine poklapalo se mnogo toga, proslavili smo više vrijednih obljetnica, 100 godina primopredaje svetišta i izgradnje kapucinskog samostana, 100 godina od rođenja prvog pojišanskog župnika fra Pavla Ivakića, 40 godina djelovanja sestara Sv. Križa u našoj župi, te još jednu vrijednu obljetnicu, 65 godina župe Pojišan, te najvažniji događaj - znanstveni skup o svetišu i djelovanju kapucina kojeg je pripremilo 16 istaknutih akademskih profesora. Uskoro očekujemo izlazak iz tiska velikog zbornika radova sa tog skupa, te predstavljanje novog video-filma o ovom jubileju.
Najveća aktivnost Svetišta je bila svakako na blagdan Velike Gospe, kada se Gospina slika u srebrnom prijestolju nosi do katedrale pa se u svečanoj procesiji vraća u svetište, u pratnji nadbiskupa, svećenika i vjerničkog puka.
- Čudotvorna Gospina ikona potječe iz XIV. stoljeća, a naročito su je štovali pomorci, koji su joj darivali modele i zavjetne slike brodova u oluji. Pojišanskoj Gospi posvećen je i grad Split – govori fra Drago, pokazujući nam prekrasnu unutrašnost pojišanske crkve.
NEKOLIKO ZANIMLJIVOSTI:
Tisuću godina
Crkva Gospe od Pojišana prvi put se spominje 1260. godine, no pronađeni natpis u oltarnoj pregradi govori da je ondje bila crkva već u X. stoljeću. Gradnja današnje crkve počela je 1760. godine, dovršena je 11 godina poslije, a zvonik nakon 22 godine. Najveći dalmatinski barokni oltar podignut je 1794. godine.
Siromaštvo
Kapucini iz venecijanske provincije u Split dolaze već 1682. godine, i tu ostaju do 1875. Imali su samostan u blizini današnjeg željezničkog kolodvora, a to je nekada bio najsiromašniji dio grada. Hrvatski kapucini u Split dolaze 1908. godine, na poziv splitskog biskupa Filipa Franje Nakića, a ovaj franjevački red je službeno preuzeo svetište na Pojišanu 6. ožujka 1909. godine i tada neprekidno skrbe o njemu.
Kukuljica
Kapucinski red jedan je od tri ogranka prvog franjevačkog reda (druga dva su franjevci konventualci i franjevci opservanti). Utemeljen je 1525. godine, a osnivači su fratri koji su željeli živjeti još strožim redovničkim životom slijedeći karizmu osnivača sv. Frane iz Asissija. U svijetu ih je oko 11 tisuća, a u hrvatskim samostanima pedesetak. Ime su dobili po dugoj kukuljici na habitu kestenjastosmeđe boje, po kojem je, pak, nazvan popularni napitak - cappuccino. Jedna od oznaka redovnika kapucina je i brada.
Nema komentara:
Objavi komentar