Proslavu svoje nebeske zaštitnice svetkovinu Velike Gospe, Split je proslavio u subotu 15. kolovoza tradicionalnim obišašćem s Gospinom ikonom, od prvostolnice Sv. Dujma do svetišta Gospe od Pojišana. Početak obišašća označili su zvuci s brodova u splitskoj luci te velika zvona splitske prvostolnice, koja od sedmoga stoljeća nosi naslov Uznesenja Marijina. Obišašće i euharistijsko slavlje u pojišanskomu svetištu, koje je također posvećeno Uznesenju Blažene Djevice Marije, uz koncelebraciju dvadesetak svećenika, predvodio je splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić. Nakon što je mješoviti zbor Gospe od Pojišana otpjevao ulaznu pjesmu, provincijal Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandića fra Ivica Petanjak pozdravio je više desetaka tisuća okupljenih vjernika, istaknuvši da je ovo posebna godina za kapucine u kojoj obilježavaju 100. obljetnicu od dolaska u ovo kapucinsko zavjetno svetište grada Splita. "U ovih 100 godina prošlo je mnogo kapucina kroz ovo svetište i nisu svi dolazili pjevajući, ali su brojni otišli plačući", istaknuo je provincijal, dodavši da su Splićani uvijek znali prepoznati trud kapucina koji su tu dolazili kako bi bili u službi Boga i čovjeka te utisnuti neizbrisiv trag u njihova srca.
Pridruživši se pozdravima braći kapucinima čuvarima svetišta, hodočasnicima iz domovine i inozemstva koji su se okupili u pojišanskom svetištu težaka i ribara te svima onima koji su bili spriječeni doći, nadbiskup Marin Barišić je kazao: "Kroz duga i burna stoljeća, dolazile su i prolazile vlasti i ideologije. Mijenjao se izgled grada, imena putova i ulica. Ali sve to nije moglo izbrisati duhovnu i kulturnu tradiciju grada Splita, zahvalnost i ljubav težaka i mornara prema Majci Mariji, Gospi od Pojišana. Tomu smo svjedoci i mi sudionici procesije, ulicama grada od katedrale do pojišanskog svetišta". U prigodnoj propovijedi, s premisom da je svemu dobrome mjera čovjek u zajedništvu s Bogom preko Krista, nadbiskup Barišić istaknuo je da je ljubav i vjernost Bogu neprolazni model, uzor svakoga izlaska i trajno usmjerenje za sva vremena i naraštaje. Upitao se jesmo li na putu izlaska ili gubljenja u prostoru i vremenu, na putu saveza ljubavi i vjernosti ili na stranputicama relativizma, individualizma i sebičnosti. "Što govori gospodarska kriza i toliki ugroženi pojedinci i siromašne obitelji? Ne uvlači li se i u nas i u naše društvene odnose individualizam, sebičnost, pohlepa, samodostatnost, ravnodušnost, hedonizam i relativizam? Nikakvo čudo da u takvim odnosima bujaju: nepravda, snalaženja, veze, nepoštivanje propisa, izigravanje zakona, gramzljivost pa čak pljačke i razbojstva. Pogađaju nas neke pojave u društvu, ali nikako se ne bih pridružio onima, usuđujem se reći, 'medijskim piromanima' koji raspirujući vatru stvaraju još veće tamne oblake, raspiruju vatru koja nas sve može progutati".Pozivajući da se ne ignoriraju i zaboravljaju braniteljske žrtve naše slobode, nadbiskup je kazao da je neprepoznavanjem općeg dobra i ljubavi prema domovini moguće dovesti se u gospodarsku i financijsku krizu, napose ako se slijedi Zmajeva "diktatura ovostranosti", a zaboravljajući Boga i bližnjega svoga. Pitajući se koliko smo humani ako nam nije stalo do ugroženog i nemoćnog, upitao je tko smije reći da u takvu kategoriju ne spadaju tek začeta ljudska bića. "Koliko nam je stalo da ovo temeljno zajedništvo našega društva, brak i obitelj, budu zaštićeni, podržani i promovirani kao zajedništvo osoba a ne zbroj individualaca? Nije dovoljno da samo dvoje mladih ljudi, u zrelosti i odgovornosti svoje ljubavi izreknu jedno drugom svoj "da", već je potrebno da to njima kaže i njihova sredina u kojoj oni žive. Potrebno je da njihova sredina podrži njihov savez vjernosti i ljubavi duhovno i materijalno, medijski i zakonodavno. A što ako Zmaj i na ovim poljima nastavi progoniti ženu i dijete", upozorio je mons. Barišić.
U nastavku je kazao da se natalitet ne popravlja kršenjem etičkih normi koji se nijekanjem prava začetima ozbiljno ugrožava. Traži se, naglasio je, medicinski potpomognuta oplodnja, a zabranjuje rođenje ili dopušta ubijanje već začetima. U nastavku je iznio da je, ako je vjerovati statistikama, od 1983. do 2007. godine u Hrvatskoj ubijeno više od 700 tisuća djece, čitav jedan grad Zagreb. Ustvrdio je da se na duge staze s takozvanom radnom nedjeljom daleko više gubi nego dobiva. Nemjerljiv je to gubitak, ako agresivna diktatura ovostranosti, kroz diktaturu kapitala i ideologiju relativizma, poništava naš identitet i briše našu kulturnu i duhovnu baštinu. Pozvao je vjernike da tamo gdje se Bog ne poštuje, a čovjek se svodi na sredstvo zarade, ne kupuju nedjeljom pa ni preko tjedna.
Svoju je propovijed nadbiskup Barišić zaključio riječima: "Majko Velikog Svećenika, molimo te za naše oce kapucine i u Godini svećenika za sve svećenike da budu ljudi saveza i da radosno s braćom i sestrama slave nedjeljno euharistijsko slavlje. Potakni Majko, da katoličke obitelji dnevno mole i nedjeljom slave svetu misu. Blagoslovi Majko, svaki brak i sve obitelji da budu vidljivi znak saveza vjernosti u ljubavi. Da budu otvoreni daru života. Prosvijetli Gospe, um i srca svih onih koji u Hrvatskom društvu donose zakone. Neka u njima bude prepoznatljiv temeljni zakon saveza naše vjernosti Bogu i ljubavi prema čovjeku. Majko, koja si bila uz križ Sina svoga, oslobodi straha i kompleksa sve one koji se plaše Kristova križa ljubavi, praštanja, tolerancije i pomozi im da shvate što je to služenje i sebedarje bližnjima. Gospe naša od Pojišana, blagoslovi naš grad Split i našu Lijepu domovinu Hrvatsku da ne bude lijepa samo u svojim prirodnim ljepotama, već da bude i ugodna za život u kulturi ljudskih odnosa, pravedna i solidarna društva. Majko, na nebo uznesena, usmjeri i prati putove svoje djece Tvome i našem uznesenju, u vjeri i nadi Krista uskrsloga, Božjega saveza s nama!"Na kraju misnoga slavlja župnik fra Miljenko Vrabec uputio je riječ zahvale svima koji su pridonijeli ljepoti slavlja osobito nadbiskupu Barišiću, kapucinskom provincijalu, članovima splitskoga Prvostolnog kaptola, svećenicima, redovnicima i redovnicama, predstavnicima gradskih vlasti na čelu s dogradonačelnicom Anđelkom Visković, predstavnicima županijske uprave, policije, HRM i vojske te gradskih komunalnih službi; mladim vjernicima koji su u procesiji nosili sliku Pojišanske Gospe. Nakon završnoga blagoslova splitsko-makarskoga nadbiskupa cijeli je vjernički puk zapjevao himnu Lijepoj našoj, a potom i pjesmu Gospi "Zdravo Djevo", čime je dolično završeno i slavlje, koje je zajedno s procesijom duhovnim napomenama animirao don Ante Mateljan.
Trodnevnicu je u pojišanskom svetištu predvodio fra Jure Šarčević, generalni definitor Reda manje braće kapucina, a drugoga dana trodnevnice, u četvrtak 13. kolovoza, nakon mise na otvorenom prostoru kraj crkve, održan je koncert tradicionalnih skladbi i popularnih duhovnih šansona na kojem su nastupile poznate dalmatinske klape, vokalno-instrumentalni sastavi "Mihovil" i "Maranatha" te mladi FRAMA-e Gospe od Pojišana
Split, (IKA) –
Nema komentara:
Objavi komentar